Paralelni svjetovi, drama našeg najpopularnijeg i najizvođenijeg dramatičara Mira Gavrana, priča su o grupi ljudi koji prolaze kroz krizu srednjih godina i intimne turbulencije koje to iskustvo nosi.

Millerova Kušnja (u Hrvatskoj poznata kao Vještice iz Salema), spada u sam vrh američke dramaturgije dvadesetog stoljeća. Drama o povijesnom suđenju vješticama s kraja 17. stoljeća u Massachusettsu, Milleru je poslužila kao snažna alegorija o makartizmu, razdoblju progona političkih vještica u konzervativnoj Americi pedesetih godina dvadesetog stoljeća.

Jean-Baptiste Poquelin, koji će svom imenu kasnije dodati  Molière (1622-1673), najslavniji je francuski komediograf, uz Corneillea i Racinea i najvažniji predstavnik “zlatnog doba” francuske drame u 17. stoljeću. Umišljeni bolesnik (Le Malade imaginaire) njegovo je posljednje djelo. Veliki komediograf i glumac, nastupajući u naslovnoj ulozi Argana, u sarkastičnoj igri scenske sudbine srušio se na četvrtoj izvedbi predstave da bi ubrzo preminuo.

Tomislav Zajec, jedan od vodećih hrvatskih suvremenih dramatičara, u svojoj uzbudljivoj i virtuozno ispisanoj studiji odnosa unutar obitelji polazi od ČehovljeveTri sestre, osmišljajući likove nalik trima sestrama i njihovu bratu te razvija originalnu, suvremenu dramu, nemilosrdnu u opisu duha vremena, ali istovremeno toplu i punu ljubavi prema vlastitim disfunkcionalnim licima. 

Dennis Kelly nedvojbeno je jedan od najtalentiranijih britanskih dramskih pisaca posljednjih desetljeća Riječ je o autoru koji se podjednako dobro snalazi pišući za TV serije (Utopia, 2013), velike West End musicale (Matilda, 2011), kao i komorne kazališne komade kakav je i Obitelj (Orphans, 2009). 

Nastala pri kraju prošle sezone, predstava Kroćenje goropadnice u režiji Ivana Plazibata odmah je poput meteora tresnula u splitski kulturni prostor i prouzročila očekivanu podijeljenost, pa i žestinu kojom se argumentiraju pozitivni i negativni dojmovi.

Ruska plemkinja, grofica Ljubov Andrejevna Ranjevska, nakon bankrota i ljubavnog brodoloma vraća se iz Pariza na obiteljsko imanje u ruskoj provinciji. Tako počinje jedna od najpoznatijih i najigranijih drama Antona Pavloviča  Čehova. Imanje s nadaleko poznatim višnjikom prodaje se na dražbi, a nitko iz obitelji nema novaca ni poslovne snalažljivosti spasiti svoje posjede... 

Marko Uvodić Splićanin amblematski je splitski autor koji je svojim živopisnim kronikama ovjekovječio, a velikim dijelom i kreirao ono što zovemo duh grada.

Svaki od živopisnih protagonista ove urnebesne Pirandellove komedije mediteranskih karaktera naizmjenično nosi maske čovjeka, zvijeri i kreposti.

Comédie-franchise po motivima Pira malograđana Bertolta Brechta

Predrag Lucić je za svoju dramu u kojoj se osvrće na planetarnu histeriju "rata protiv terorizma" i proizvođenje industrije straha na 63. Splitskom ljetu nagrađen Juditom.

Nosorog je dramska studija o epidemiji potrebe za pripadanjem većini, u kojoj potpuno suluda metamorfoza (malo)građanina u nosoroga sa svakim novim pripadnikom postaje lavina da bi se pretvorila u sustav kojem se više nitko ne može suprotstaviti. Jedino se Berenger, marginalac, u toj situaciji izdvaja kao moralna vertikala, postojani vojnik čovječanstva.

Hvaljena drama Elvisa Bošnjaka, najznačajnijega splitskog dramskog pisca posljednjih petnaestak godina, u režiji Nenni Delmestre, vraća se na scenu HNK Split i u ovoj sezoni. Na 26. Marulićevim danima Kašeta brokava osvojila je nagrade za najbolji dramski tekst, režiju i najbolje glumačko ostvarenje – Gorana Markovića u ulozi Tome.

Urnebesna Tomićeva priča o obitelji Poskok, autoritativnom ocu i četvorici sinova izgubljenih u bespućima Dalmatinske Zagore iznimno je duhovit scenski predložak za odličnu komediju. Naime, najstariji sin sit je očevog terora, prljavog rublja i pure na sto načina, te život odlučuje promijeniti tako da se oženi. Od toga trenutka u macho svijetu obitelji Poskok vrijeme se mjeri po novom kalendaru.

Slava filmske Buže, s vrhunskim glumačkim izvedbama Ivice Vidovića i Špira Guberine, očito je urodila i takvim strahopoštovanjem radi kojega se ona iznimno rijetko pojavljivala na kazališnim daskama. 

Možda i najznamenitije književno djelo o otuđenju pretočeno je u komornu dramu u režiji Ivana Plazibata, u kojoj Nikša Arčanin napornim scenskim pokretom dočarava čovjeka zarobljenog sudbinom kukca. Najdugovječnija i najizvođenija aktuelna dramska predstava HNK Split svoj scenski život nastavlja i u svojoj osmoj sezoni.

Mate Matišić svoj poliperspektivni dramski izričaj „ Balon“ izrijekom imenuje kao „ ...mali kazališni eksperiment , o smislu glume...dvije priče, u dva različita žanra...sa istim glumcima... isti glumci igraju više uloga koje se brzo izmjenjuju zavisno o pripovjedačeve perspektive...“.

Ljepotica iz Leenanea govori o pripovijedanju priče i važnosti pričanja priča i slušanja priča.

Ha, ha – djelatnik tvrtke namjerava lupiti šakom o stol i zahtijevati povišicu!
Čim pročitate takvu najavu, odmah znate da je riječ o djelu pomaknutog teatra apsurda, jer naravno da nitko normalan povišicu neće tražiti u stvarnosti. Možda se baš zato ova nekonvencionalna komedija s bizarnim primjesama strašnosti u splitskom kazalištu pojavljuje već po treći put.

Duhovita drama suvremenog engleskog dramatičara i scenarista Lee Halla tematizira, kao i njegov scenarij za proslavljeni film Billy Elliot, odnosom britanske radničke klase i umjetnosti. Nastala po istinitim događajima, drama se bavi sudbinom Ashingtonske grupe, skupine slikara čiji su članovi bili uglavnom rudari .

Dobro poznat nam tekst Ive Brešana u izvedbi mostarskog HNK i redateljskoj viziji Ivana Lea Leme dobio je novo ruho. Scena ispunjena bačvama raznih veličina donjomrduška je agora, vlaški parlament. Sugerirajući prostor slobode, panoptikum kazališne scene ironični je komentar rigidnog socijalističkog konteksta s početka pedesetih godina prošlog stoljeća. No pitanje „gdje su pare“ iz Brešanove kao da ostaje neodgovoreno i danas.