Sestra Angelica

Sestra Angelica

Intimna samostanska drama
Tragična opera o majčinoj ljubavi, Sestra Angelica s Giannijem Schicchijem i Plaštom čini triptih koji je nastao zahvaljujući i libretistu Giovacchinu Forzanu koji je svojim teatarskim senzibilitetom dao Pucciniju dvije priče koje su mu nedostajale. Puccini je, naime, već imao u glavi sadržaj Plašta. Iako je Sestra Angelica Pucciniju bila najdraža jednočinka iz triptiha, češće se izvodi komedija Gianni Schicchi. Upravo je u paru sa Schicchijem Sestra Angelica premijerno prikazana u Splitu 2009. godine i to pod ravnanjem maestra Ivana Repušića te u režiji Fabija Sparvolija. Priča o gubitku i pokajanju, Sestra Angelica otvara prozor u emocionalno putovanje jedne žene. 

Angelica je žrtva zadrtosti koje se obrušavaju na nju i njen aristokratski svijet. Zbog konvencije klase kojoj pripada zanijekali su joj pravo majčinstva, zatočili je među zidove samostana kako bi sahranili njenu krivicu i osudili je tako na vrijeme koje stoje. Sestra Angelica talac je vremena zaustavljenog od strane drugih, vremena sadašnjeg koje je prazno i bez ljubavi, a sjećanje na ljubav neprestano obnavlja njezinu bol.
Fabio Sparvoli 

 

Samostan u Italiji krajem 17. stoljeća. Tamošnje časne sestre raspravljaju o svojim željama, jedino sestra Angelica tvrdi da nikada nije ništa istinski željela. No, ostale sestre znaju da Angelica laže, jer otkako je prije sedam godina stigla u samostan bezuspješno pokušava prikriti svoju nesreću. Nadstojnica samostana uskoro objavljuje da je Angelicu došla posjetiti njena teta, kneginja. Kad teta uđe, Angelicu osupne njezin hladan pozdrav. Iz njihovog razgovora saznajemo da je Angelicu u samostan odvela njena obitelj, kaznivši je tako zbog nezakonitog djeteta. Dok Angelica moli za suosjećanje, njena je teta hladno obavještava da joj je dijete mrtvo. Kneginja ostavlja očajnu Angelicu koja jedino želi skončati nepodnošljivu tugu i pridružiti se svom djetetu na nebu. Popivši otrov, Angelica se radosno oprašta od života prije nego li shvati da se samoubojstvom ne može pridružiti voljenom djetetu te očajnički moli Djevicu Mariju koja joj se pojavljuje u viziju i vodi je k njezinom sinu. 

Dirigent

Jure Bučević

Redateljska intervencija

Jelena Bosančić

Zborovođa

Veton Marevci

Sestra Angelica

Antonija Teskera

Kneginja, njezina teta

Terezija Kusanović

Ostale sestre

Dora Jana Klarić, Tea Požgaj, Lea Ančić, Barbara Sumić, Maja Spaija Tomas, Branka Pleština Stanić, Katarina Ćaleta, Jelena Brnadić, Ivona Bosančić Lasić, Neda Aleksić, Maja Andrijolić, Vera Obukhova Velić

  Zbor i Orkestar HNK Split