Trubadur je djelo herojske patetike i neutažive žudnje za osvetom, opera bogatog neposrednog djelovanja ritma u kojoj se očituje sva sintetička moć Verdijeve glazbe koja ostvaruje organsku povezanost i daje zajednički stilski okvir heterogenosti scenskih slika.

Svaka je opera, pa čak i ona koja se smatra vrhuncem bel canto tradicije poput Norme, uvijek više i od spektakularnih arija i od melodijske inventivnosti. Ako to vrijedi čak i za Bellinijevu Normu koja ponajviše počiva upravo na tim dvjema vrijednostima, onda je to pouzdan znak da ona posjeduje i mnoge druge dimenzije koje je na svjetskim pozornicama ostavljaju i nakon gotovo 190 godina od milanske praizvedbe.

Paralelni svjetovi, drama našeg najpopularnijeg i najizvođenijeg dramatičara Mira Gavrana, priča su o grupi ljudi koji prolaze kroz krizu srednjih godina i intimne turbulencije koje to iskustvo nosi.

Millerova Kušnja (u Hrvatskoj poznata kao Vještice iz Salema), spada u sam vrh američke dramaturgije dvadesetog stoljeća. Drama o povijesnom suđenju vješticama s kraja 17. stoljeća u Massachusettsu, Milleru je poslužila kao snažna alegorija o makartizmu, razdoblju progona političkih vještica u konzervativnoj Americi pedesetih godina dvadesetog stoljeća.

Jean-Baptiste Poquelin, koji će svom imenu kasnije dodati  Molière (1622-1673), najslavniji je francuski komediograf, uz Corneillea i Racinea i najvažniji predstavnik “zlatnog doba” francuske drame u 17. stoljeću. Umišljeni bolesnik (Le Malade imaginaire) njegovo je posljednje djelo. Veliki komediograf i glumac, nastupajući u naslovnoj ulozi Argana, u sarkastičnoj igri scenske sudbine srušio se na četvrtoj izvedbi predstave da bi ubrzo preminuo.

Tomislav Zajec, jedan od vodećih hrvatskih suvremenih dramatičara, u svojoj uzbudljivoj i virtuozno ispisanoj studiji odnosa unutar obitelji polazi od ČehovljeveTri sestre, osmišljajući likove nalik trima sestrama i njihovu bratu te razvija originalnu, suvremenu dramu, nemilosrdnu u opisu duha vremena, ali istovremeno toplu i punu ljubavi prema vlastitim disfunkcionalnim licima. 

Dennis Kelly nedvojbeno je jedan od najtalentiranijih britanskih dramskih pisaca posljednjih desetljeća Riječ je o autoru koji se podjednako dobro snalazi pišući za TV serije (Utopia, 2013), velike West End musicale (Matilda, 2011), kao i komorne kazališne komade kakav je i Obitelj (Orphans, 2009). 

Coppélia, ili djevojka s očima od emajla (La fille aux yeux d' émail) komični je balet francuskog skladatelja Léa Delibesa i jedan od najizvođenijih klasičnih baleta, koji je ogromne uspjehe doživio i u formi orkestralne suite.

Oslanjajući se na dramaturgiju filma Le bal iz 1983. godine, kojega je režirao slavni Ettore Scola, baletni ansambl HNK Split vodi nas na putovanje kroz vrijeme u jednoj jedinoj plesnoj dvorani, koja kroz desetljeća mijenja interijere i glazbene ukuse, ali čežnje generacija ostaju iste.  

Slijedeći izvorne zamisli i skice maestra Ive Tijardovića, Mala Floramye zamišljena je kao posveta jednom iščezlom vremenu i duhu, istovremeno se obraćajući suvremenosti i novim generacijama pitanjem: ima li mjesta ljubavi i poštovanju naših različitosti u kovitlacu karnevala anakronizma, politike i konzumerizma? 

“Mislimo da je Moć sudbine najcjelovitije ostvarenje od svih koje nam je Verdi do sada dao, po nadahnuću i bogatoj melodijskoj invenciji, po glazbenoj razradi i orkestraciji.“ Tako se pisalo poslije prvih izvedbi o djelu koje je značilo prekretnicu u maestrovu opusu i najavljivalo: Don Carla, Aidu, Otella i Falstaffa. Verdijeva sudbinska opera, njezino “prokletstvo priče“ i kod naraštaja glazbenih umjetnika, pjevača, uvijek je budila posebna osjećanja. Kod jednih neobjašnjiv strah, a kod drugih neodoljiv izazov.

Opera je puna prekrasnih narodnih napjeva koje je Gotovac vještinom najvećeg majstora uklopio u svoje djelo. Skladatelj i libretist Begović su glazbenu i tekstualnu osnovu pronašli u folkloru narodnih skupina, od folklora Zagore (završno "vrličko" kolo) do kosovskih djevojačkih pjesama iz Gnjilana (početni zbor djevojaka Duni mi, duni, lađane).

Baletna opera Legenda o Dan'zoru prvo je od tri glazbeno-scenska djela koja čine atlantidsku trilogiju. Prva se događa  na samom začetku atlantske civilizacije, druga na vrhuncu moći i treća u vremenu raspada svih moralnih i duhovnih vrijednosti.

Nastala pri kraju prošle sezone, predstava Kroćenje goropadnice u režiji Ivana Plazibata odmah je poput meteora tresnula u splitski kulturni prostor i prouzročila očekivanu podijeljenost, pa i žestinu kojom se argumentiraju pozitivni i negativni dojmovi.

Ruska plemkinja, grofica Ljubov Andrejevna Ranjevska, nakon bankrota i ljubavnog brodoloma vraća se iz Pariza na obiteljsko imanje u ruskoj provinciji. Tako počinje jedna od najpoznatijih i najigranijih drama Antona Pavloviča  Čehova. Imanje s nadaleko poznatim višnjikom prodaje se na dražbi, a nitko iz obitelji nema novaca ni poslovne snalažljivosti spasiti svoje posjede... 

Marko Uvodić Splićanin amblematski je splitski autor koji je svojim živopisnim kronikama ovjekovječio, a velikim dijelom i kreirao ono što zovemo duh grada.

Svaki od živopisnih protagonista ove urnebesne Pirandellove komedije mediteranskih karaktera naizmjenično nosi maske čovjeka, zvijeri i kreposti.

Comédie-franchise po motivima Pira malograđana Bertolta Brechta

Predrag Lucić je za svoju dramu u kojoj se osvrće na planetarnu histeriju "rata protiv terorizma" i proizvođenje industrije straha na 63. Splitskom ljetu nagrađen Juditom.

Nosorog je dramska studija o epidemiji potrebe za pripadanjem većini, u kojoj potpuno suluda metamorfoza (malo)građanina u nosoroga sa svakim novim pripadnikom postaje lavina da bi se pretvorila u sustav kojem se više nitko ne može suprotstaviti. Jedino se Berenger, marginalac, u toj situaciji izdvaja kao moralna vertikala, postojani vojnik čovječanstva.

Hvaljena drama Elvisa Bošnjaka, najznačajnijega splitskog dramskog pisca posljednjih petnaestak godina, u režiji Nenni Delmestre, vraća se na scenu HNK Split i u ovoj sezoni. Na 26. Marulićevim danima Kašeta brokava osvojila je nagrade za najbolji dramski tekst, režiju i najbolje glumačko ostvarenje – Gorana Markovića u ulozi Tome.

Urnebesna Tomićeva priča o obitelji Poskok, autoritativnom ocu i četvorici sinova izgubljenih u bespućima Dalmatinske Zagore iznimno je duhovit scenski predložak za odličnu komediju. Naime, najstariji sin sit je očevog terora, prljavog rublja i pure na sto načina, te život odlučuje promijeniti tako da se oženi. Od toga trenutka u macho svijetu obitelji Poskok vrijeme se mjeri po novom kalendaru.

Slava filmske Buže, s vrhunskim glumačkim izvedbama Ivice Vidovića i Špira Guberine, očito je urodila i takvim strahopoštovanjem radi kojega se ona iznimno rijetko pojavljivala na kazališnim daskama. 

Možda i najznamenitije književno djelo o otuđenju pretočeno je u komornu dramu u režiji Ivana Plazibata, u kojoj Nikša Arčanin napornim scenskim pokretom dočarava čovjeka zarobljenog sudbinom kukca. Najdugovječnija i najizvođenija aktuelna dramska predstava HNK Split svoj scenski život nastavlja i u svojoj osmoj sezoni.

Predstava koja je po prvi put u bogatoj povijesti hrvatskog baleta povezala dva baletna ansambla nacionalnih kazališta, postavljena u čast stogodišnjice rođenja velikog Leonarda Bernsteina, američke glazbene i plesne ikone, nakon uspješne premijere na Splitskom ljetu nastavlja svoj scenski život na pozornici HNK Split. 

Uoči Dana hrvatskog baleta Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split svojoj vjernoj publici nudi kolaž  šest koreografskih uradaka. Solisti i članovi baletnog ansambla izvest će Pisma za njega i From Side to Side Igora Kirova, a polaznici Baletnog studija koreografije njihovih pedagoga Remusa Dimachea, Elena Nikolajeve i Korane Bilan.

Adamov romantični "bijeli" balet Gusar posljednjih desteetljeća doživljava renesansu na svjetskim baletnim pozornicama. Produkcijom Baleta splitskog HNK, od kritike i publike jednodušno proglašenom vrhunskim scenskim događajem, i Hrvatska se upisala među zemlje u kojima se može pogledati ovaj spektakularni baletni naslov.

Svijet metafizičkog, mističkog Selimovićeva Derviša i smrti, čas svođenja računa sa životom i svijetom u kojem suštinska pitanja i odgovori uvijek ostaju nedohvatni Balet splitskog HNK dočarao je u koreografskoj viziji Igora Kirova uz posebno skladanu glazbu Gorana Bojčevskog.

Baletni spektakl Orašar, najizvođeniji bijeli balet na svijetu, naslov koji i u Hrvatskoj godinama ruši sve rekorde u posjećenosti i popularnosti, i ove je sezone na programu Hrvatskog narodnog kazališta Split. Koreografiju Waczlawa Orlykowskog prenosi koreografkinja Božica Lisak, a cijeli ansambl Baleta, zajedno s mladim plesačima iz Baletnoga studija, uključen je u ovu raskošnu produkciju s više od 130 plesača na sceni.

Samuel Barber ADAGIO ZA GUDAČE, Op.11

Camille Saint-Saëns REQUIEM, Op.54

Dirigent Tomislav Fačini
Solist Srđan Bulat, gitara

Ovaj popularni West End mjuzikl izvode učenici I. gimnazije iz Splita zajedno s učenicima prijateljske škole Astor College iz Dovera u Velikoj Britaniji. Jedinstvena suradnja dviju škola traje već 25 godina, a ovo je njihov osmi zajednički mjuzikl na pozornici HNK Split.

Glazbeno putovanje svijetom melodijama slavlja Božića različitih podneblja.

Petar Iljič Čajkovski Koncert za violinu i orkestar u D-duru, op. 35

Ludwig van Beethoven Druga simfonija u D-duru, op. 36

Ante Grgin  Končertino za klarinet i orkestar

Ludwig van Beethoven Šesta simfonija u F-duru, op. 68 (Pastoralna)

Program: W. A. Mozart, M. C. Tedesco, F. Mendelssohn Bartholdy, E. Elgar, L. van Beethoven

Mate Matišić svoj poliperspektivni dramski izričaj „ Balon“ izrijekom imenuje kao „ ...mali kazališni eksperiment , o smislu glume...dvije priče, u dva različita žanra...sa istim glumcima... isti glumci igraju više uloga koje se brzo izmjenjuju zavisno o pripovjedačeve perspektive...“.

Ljepotica iz Leenanea govori o pripovijedanju priče i važnosti pričanja priča i slušanja priča.

Koncert je poklon djeci Maestrala satkan od iskrene dobrote izvođača uz potporu glavnog partnera akcije OTP banke i brojnih dobrih ljudi.

22. Međunarodni zborski festival

Namjena: Nabava pomagala za Županijsku udrugu slijepih

Knjiga u izdanju Naklade Bošković bavi se životom, likovnim i kazališnim stvaralaštvom njemačkog slikara, scenografa i kazališnog redatelja Rudolfa Gertarta Bunka  koji je četrdesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća djelovao u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu. 

Ha, ha – djelatnik tvrtke namjerava lupiti šakom o stol i zahtijevati povišicu!
Čim pročitate takvu najavu, odmah znate da je riječ o djelu pomaknutog teatra apsurda, jer naravno da nitko normalan povišicu neće tražiti u stvarnosti. Možda se baš zato ova nekonvencionalna komedija s bizarnim primjesama strašnosti u splitskom kazalištu pojavljuje već po treći put.