Ilir Kerni

Ilir Kerni

Ravnatelj Baleta

Ilir Kerni

Ilir Kerni rođen je 18. svibnja 1959. u Tirani, Albanija. Na Baletnoj akademiji u Tirani diplomirao je 1977. i od tada je angažiran u Nacionalnom kazalištu u Tirani, gdje ubrzo stječe status baletnog prvaka. Kao redovni pedagog Baletne akademije u Tirani sudjelovao je u stvaranju generacija plesača uspješnih i izvan Albanije. Zahvaljujući stipendiji UNESCO-a, 1991. usavršava ples i baletnu pedagogiju u Operi u Strasbourgu i Pariškoj operi. Od 1991. do 1993. angažiran je u baletnoj trupi Ballet du Rhin. 

Od 1994. baletni je prvak HNK u Zagrebu, u kojemu je uz dugu i uspješnu plesačku karijeru od 2005. angažiran i kao baletni majstor i pedagog u brojnim klasičnim i modernim baletima. Kao plesač i baletni majstor surađuje s mnogim hrvatskim i svjetskim koreografima: Angelin Preljocaj, Vasco Wellenkamp, Milko Šparemblek, Renatto Zanella, Oscar Araiz, Martino Muller, Jorma Uotinen, Bertrand d'At, Claude Brumachon, Ivan Favier, Derek Deane, Norman Dixon, Dinko Bogdanić, Youri Vamos, Staša Zurovac... 

U Hrvatskoj, u glavnim ulogama gostuje i u riječkom i splitskom nacionalnom kazalištu, a međunarodna mu se solistička karijera osim po većini europskih metropola rasprostire i na pojedine zemlje američkog, afričkog i azijskog kontinenta. Dugotrajne i plodne suradnje i uspjehe ostvario je u cijelom prvom desetljeću ovog stoljeća u Japanu, gdje realizira glavne uloge: Princ Siegfried (Labuđe jezero), Princ Albreht (Giselle), Colas (Vragolasta djevojka), Kan Girey (Bahčisarajska fontana), James (La Sylphide)...

Koreografski značajne tragove ostavlja u Albaniji gdje od 2005. do 2016. na scenu ANK u Tirani postavlja balete La SylphideCoppeliaOrašar... istodobno koreografirajući i u Prištini gdje uporno radi i na stvaranju velikog zajednickog baletnog ansambla.

Među brojnim Kernijevim nagradama izdvajaju se čak tri Nagrade 'Oskar Harmoš' za najbolju mušku baletnu ulogu: Princa u Orašaru (1999), Princa u Trnoružici 2000, te Putnika u baletu Pjesme ljubavi i smrti Gustava Mahlera / Milka Šparembleka, 2007; potom Nagrada hrvatskog glumišta za ulogu Mefista u baletu Johannes Faust passion, 2002; Plaketa grada Zagreba za nastup u baletu Danse macabre, 2009, kao i Zlatni orden Republike Albanije, 2005. godine uz niz drugih nagrada. Od 1984. Kerni ima i titulu Zaslužnog umjetnika Republike Albanije.

Od 2013. do 2016. godine Kerni je bio intendant Albanskoga narodnog kazališta Opere, Baleta i folklornoga ansambla u Tirani, a od listopada 2019. ravnatelj je Baleta HNK Split.


Izbor iz uloga Ilira Kernija

Grof Albrecht – Giselle, Adolphe Adam
Mirko - Đavo u selu, Fran Lhotka, k. Pia i Pino Mlakar 
Princ - Orašar, P. I. Čajkovski, k. Waczlaw Orlykowski
Princ Sigfried - Labuđe jezero, P.I.Čajkovski
Princ Désiré - Trnoružica, P. I. Čajkovski, k. Waczlaw Orlykowski
Momak - Carmina burana, k. Drago Boldin
Franz - Coppélia, Léo Delibes, k. Ivica Sertić
Solo par - Empty Place / Prazno mjesto, k. Renato Zanella
Četiri godišnja doba, k. Pavel Rotaru
Mladić - Chopiniana, k. Iraida Lukašova
Mandarin - Čudesni mandarin, Béla Bartók, k. Milko Šparemblek
Basil - Don Quijote, Ludwig Minkus, k. Dinko Bogdanić
Mefisto - Johannes Faust passion, Milko Šparemblek, k. Milko Šparemblek
Romeo - Romeo i Julija, S. S. Prokofjev, k. Dinko Bogdanić
Apolon –  Apolon Muzaget / I. Stravinski, k. George Balanchine
Adagietto, k. Renato Zanelle
James - La Syilphide, H.S.Lǿvenskjold, k. Norman Dixon
Žigolo - Coppélia na Montmartreu, Léo Delibes - Yourij Vàmos, k. Youri Vàmos
Putnik, Dijalog - Pjesme ljubavi i smrti, Gustav Mahelr - Milko Šparemblek, k. Milko Šparemblek
Adem i Hava - Danse macabre, Marjan Nećak - Staša Zurovac, k. Staša Zurovac
Sinfonia da requiem, g. Benjamin Britten, k. Vasco Wellenkamp
Armandov otac - Dama s kamelijama A. Dumas sin - C. Davis - D.Deane, k. Derek Deane
Don Quijote – Don Quijote, Ludwig Minkus, k. Patrick Armand
L’Amour éternel / Koreolabos, gl. Giulio Caccini, kor. Ilir Kerni
Lovački oficir - Gospoda Glembajevi, kor. i red. Leo Mujić (2017)
Constantin Christhomanos - Elizabeta Austrijska - Sissi, kor. i red. Patrice Bart (2018)