Na sceni Hrvatskog narodnog kazallišta Split, u organizaciji agencije Koncert d.o.o,  gostuje moskovski Carski ruski balet izvedbom Labuđeg jezera, jednim od najpoznatijih svjetskih baletnih komada.

Naša velika glazbena diva Tereza Kesovija obilježit će 60 godina svoje prestižne karijere velikim koncertnim spektaklom pod nazivom To sam ja u HNK Split.

"Tracy Letts je glumac i dramski pisac. Za Kolovozu okrugu Osage dobio je Pulitzera. Važnije od nagrade same jest činjenica da je to autor koji zna pisati za glumce i koji je stvorio veliku dramu, jakih uloga, ponajprije ženskih, koju bi svaki ravnatelj teatra (napose dramskog predznaka) želio imati na svojoj sceni." (Bojana Radović, Večernji list) "Violet Weston je najbolja uloga koju je u svojoj karijeri ostvarila Anja Šovagović Despot." (Tomislav Čadež, Jutarnji list)

Severina, TBF, te obiteljski akustičarski duo Sara & Jappa održat će koncert s humanitarnom misijom u sklopu akcije Tako mala tako snažna kojom se prikupljaju sredstva za opremanje Centra za transplantaciju matičnih stanica pri Klinićko-bolničkom centru Split.

Studenti Glumačkog odjela Umjetničke akademije u Splitu ovom svojom ispitnom produkcijom kane nam pokazati kako svaku suvremenost, pa tako i njihovu generaciju, čeka onaj agon suprotstavljenih načela s kojim se suočavala i arhetipska Antigona.

U  još jednoj suradnji HNK Split i Umjetničke akademije u Splitu talentirani studenti glazbe Karla Križanić, Jelena Batinić, Lina Plohl i Antonio Grkinić muzicirat će uz kazališni orkestar pod vodstvom maestra Harija Zlodre.

“… a je, čuli su i u Zagrebu i još kojekuda za tu legendarnu splitsku grupu “Tak nekak” čiji članovi radije prodaju brokve i žarulje nego da prodaju svoju muziku. Gobbu i blues-bandu nije bilo do sklapanja poslova s diskografima, menadžerima i ostalom estradijom. Oni su sklapali pošten posao sa svojom publikom, po principu “Mi sviramo, a vi guštate!”….” (Predrag Lucić, Feral Tribune 8. svibnja, 2008.)

Svečani koncert povodom 45. obljetnice djelovanja ženske i 55. muške klape Filip Dević

Dugo putovanje u noć (Long Day's Journey into Night, 1941) smatra se pravim O'Neillovim remek-djelom, što potvrđuje i Pulitzerova nagrada za dramu koju je dobio posthumno 1957. godine.

Izvedbom satirično-glazbene komedije Alan Ford / Povratak otpisanih na sceni Hrvatskog narodnog kazališta Split u nedjelju 11. veljače s početkom u 19:30, tri će kazališne kuće, splitski teatar, Gledališče Koper (Kazalište Kopar, Slovenija) i Kamerni teatar 55 iz Sarajeva odati počast nedavno preminulome Predragu Luciću, uglednom novinaru, piscu, redatelju i dramatičaru, svom autoru i suradniku koji bi dan kasnije slavio svoj 54. rođendan.

Howard University Gospel Choir na još jednoj hrvatskoj turneji obilježit će Black History Month koji se u Americi tradicionalno obilježava u veljači. U organizaciji Američkog veleposlanstva i pod vodstvom umjetničkog direktora Reginalda Goldena dolazi nam zbor koji je, između ostalog, nastupao u Bijeloj kući, Kongresu te u Washingtonskoj nacionalnoj katedrali, te širom svijeta na svojim brojnim međunarodnim turnejama.

Poznati splitski jazz-sastav Black Coffee ovim koncertom otvorit će ciklus noćnih koncerata i jam-sessiona jazz, jazz-rock, blues, sympho-rock, fusion i srodne glazbe u Kavani HNK Split.

Donatorski koncert klape Šufit povodom 25 godina rada u organizaciji Lions klub Dioklecijan

Humanitarni koncert - prihod od ulaznica namijenjen programima skrbi za beskućnike Udruge MOST iz Splita.

Kruna je koncertne sezone već pet godina je projekt Filharmonija budućnosti. U njemu snage udružuju mladi glazbenici, polaznici Glazbene škole Josipa Hatzea, članovi Orkestra HNK Split i gostujući renomirani umjetnici. Ovog puta orkestri se ujedinjuju pod vodstvom maestra Uroša Lajovica, a kao solisti nastupit će mladi glazbenici: oboist Ivan Baričević i mezzosopranistica Ivona Bosančić Lasić.

I svoj treći simfonijski koncert ove sezone orkestar splitske Opere posvetio je opusu Ludwiga van Beethovena. Pod ravnanjem maestra Lipanovića uz jedinstvenu Treću, herojsku simfoniju čut ćemo i Koncert za violinu, violončelo, klavir i orkestar u kojem će kao solisti nastupiti troje mladih vrhunskih glazbenika.

S. Rahmanjinov: Rapsodija na Paganinijevu temu, Op. 43
L. van Beethoven: 7. Simfonija u A-duru, Op. 92

 

 

Popularne hrvatske i svjetske božićne pjesme

 

Requiem je krik vjernika, bolni i skrušeni razgovor s Bogom kojemu se obraća čovjek jezikom svog živog južnjačkog srca, koje u nadzemaljsku mistiku unosi svu originalnost snažnih osjećaja.

U povodu izlaska CDa u distribuciji prestižnoga Naxosa, Vivaldijevo barokno remek-djelo Četiri godišnja doba na potpuno nov i energičan način predstavit će tri poznata pijanista, Matej Meštrović, Matija Dedić i Hakan Ali Toker, kojima će se pridružiti poseban gost, američki pijanist i skladatelj Matthew Mayer.

Operna praizvedba uvijek je veliki kazališni događaj. A kad ansambl splitske Opere po prvi put izvodi djelo svog sugrađanina, skladatelja Mirka Krstičevića onda se, bez pretjerivanja, može reći da se radi o povijesnom događaju za kulturu grada i nacije.
Praizvedba: HNK Split, 3. ožujka 2018.

Romantični balet Gusar (Le corsaire) Balet HNK Split izvodi po prvi put, u koreografiji latvijskog koreografa Aivarsa Leimanisa čija je Giselle iz 2010. ostala u sjećanju splitske baletne publike kao iznimni baletni događaj.

U povodu 140. obljetnice rođenja i 70 godina od smrti Marka Uvodića Splićanina prisjetit ćemo se ovog amblematskog splitskog autora koji je svojim živopisnim kronikama ovjekovječio, a velikim dijelom i kreirao ono što zovemo duh grada.

Da je napisana danas, popularna bardova komedija o "kroćenju" svojeglave žene, zasigurno bi izazvala brojne polemike. 

Ruska plemkinja, grofica Ljubov Andrejevna Ranjevska, nakon bankrota i ljubavnog brodoloma vraća se iz Pariza na obiteljsko imanje u ruskoj provinciji. Tako počinje jedna od najpoznatijih i najigranijih drama Antona Pavloviča  Čehova. Imanje s nadaleko poznatim višnjikom prodaje se na dražbi, a nitko iz obitelji nema novaca ni poslovne snalažljivosti spasiti svoje posjede... 

Nakon puna četiri desetljeća na splitsku scenu vraća se komedija karaktera Luigija Pirandella u sjajnoj lokalizaciji Vanče Kljakovića, ovaj put u režiji Nenni Delmestre i glumcima Goranom Markovićem, Marjanom Nejašmićem Banićem, Andreom Mladinić, Perom Eranovićem... koji će oživjeti živopisne Pirandellove likove u  komediji mediteranskih karaktera u kojoj maske čovjeka, zvijeri i kreposti naizmjenično svi nose.

Priča o neobuzdanoj andaluzijskoj ciganki i vojniku Don Joséu dobro je poznati klasik. Temeljena na glazbi Georgesa Bizeta i Rodiona Ščedrina, u koreografiji i režiji Jána Ďurovčíka, Carmen Slovačkog plesnog kazališta spoj je libertirijanskog i konzervativnog, španjolskog i slavenskog, čak s ponešto folklornih elemenata u liku Escamilla.

Kreativni uzlet i vrhunska tehnička pripremljenost baletnog ansambla HNK Split dolaze do izražaja u ovoj, za plesače zahtjevnoj, a za gledatelje čarobnoj koreografiji Igora Kirova. Balet s klasičnim i suvremenim elementima koji izvodi 17 plesača i plesačica premijerno je izveden na splitskom Sustipanu na 62. Splitskom ljetu.

Igor Kirov jezikom plesa dočarat će svijet metafizičkog, mističkog Selimovićeva Derviša i smrti, čas svođenja računa sa životom i svijetom u kojem suštinska pitanja i odgovori uvijek ostaju nedohvatni

Comédie-franchise po motivima Pira malograđana Bertolta Brechta

Predrag Lucić je za svoju dramu u kojoj se osvrće na planetarnu histeriju "rata protiv terorizma" i proizvođenje industrije straha na 63. Splitskom ljetu nagrađen Juditom, a predstava se s ljetne pozornice Vile Dalmacije seli na kazališnu pozornicu.

Dirigent Ivo Lipanović i redatelj Krešimir Dolenčić pozivaju nas na premijerno izvođenje najpopularnije komične opere svih vremena, a očekuje nas vatromet Rossinijeve melodijske invencije, stalna ritmička veselost, savršeno skladane skupne točke, oduševljavajuća orkestracija... ukratko, sve ono zbog čega volimo Rossinija.

Trio izvrsnih mladih europskih koreografa Saša Evtimova, Martin Chaix i Igor Kirov stvorili su trodijelni baletni program koji će od plesača zahtijevati maksimalni angažman transformacije iz jednoga u drugi plesni stil, šećući od elemenata klasičnog baleta do suvremenog plesa i nazad.

Djelo Marije Dukić, nastalo u okviru projekta Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života, u režiji Marice Grgurinović izravno stimulira kritičku reevaluaciju rodnih stereotipa snažno prisutnih i u hrvatskom suvremenom društvu.

 

Šoljanova Romanca o tri ljubavi duhovita je i dirljiva dramska igra u stihovima, formalno zaodjenuta u moliereovsko-shakespeareovsko ruho, koja nam istodobno postavlja najzamršenija pitanja o ljubavi i životu. Na Scenu 55 donosi je redatelj Nikola  Šimić

Jedan od najstarijih sačuvanih romantičnih "bijelih" baleta nastavak je njegovanja klasičnog repertoara na pozornici HNK Split. Bajku živopisnih škotskih plesova i kostima s ljubavnim zapletom pokrenutim čarolijom, a u  kojega se upliću zračni duhovi, prema originalnoj koreografiji  Augusta Bournonvillea iz 1836., prenosi gošća iz Danske s američkom adresom, Karina Elver.

U ovoj Pirandellovoj drami u kazalište upadaju, nenajavljeni i nepozvani, takozvani obični ljudi s neobičnim zahtjevom: želimo da se na sceni ispriča naša priča! Redateljica Olja Lozica postavlja Šest lica traži autora na scenu HNK Split petnaestak godina nakon zadnjeg uprizorenja, a u ključnom obratu o stvarnosti i fikciji, o zbilji i kazalištu, nesumnjivo će se pronaći mnoge poveznice sa svijetom u kojem živimo.

Nosorog je dramska studija o epidemiji potrebe za pripadanjem većini, u kojoj potpuno suluda metamorfoza (malo)građanina u nosoroga sa svakim novim pripadnikom postaje lavina da bi se pretvorila u sustav kojem se više nitko ne može suprotstaviti. Jedino se Berenger, marginalac, u toj situaciji izdvaja kao moralna vertikala, postojani vojnik čovječanstva.

Ibsen je na kraju 19. stoljeća predvidio ono što će se događati u turobnom stoljeću koje je uslijedilo, i revolucije, i njihove krvave žetve, i vladavinu masa, i studenske pokrete šezdesetih i kulturnu revoluciju i seksualnu revoluciju i beznađe koje nas jede danas, i propast javnog morala i  banalizaciju naše ljudske svrhe i pretvaranje čovjeka u bankovnu karticu, i pretvaranje medijskog prostora u duhovnu kaljužu, i bešćutni kapatalizam i jalovi komunizam, i sumrak demokracije, i ekološke katastrofe, i ispraznost naših žudnji, ali sve to nije ono zbog čega je ovaj komad velik. Ovaj komad velik je i bezvremen jer je Ibsen za nas pronašao čovjeka kojeg smo tražili svijećom.  I možemo ugasiti svijeću, ne moramo tragati dalje. Taj čovjek nam je puno bliži no što mislimo. Taj čovjek živi u svakom od nas. Treba mu samo dati da živi.

Slijedeći izvorne zamisli i skice maestra Ive Tijardovića, Mala Floramye zamišljena je kao posveta jednom iščezlom vremenu i duhu, istovremeno se obraćajući suvremenosti i novim generacijama pitanjem: ima li mjesta ljubavi i poštovanju naših različitosti u kovitlacu karnevala anakronizma, politike i konzumerizma? 

“Mislimo da je Moć sudbine najcjelovitije ostvarenje od svih koje nam je Verdi do sada dao, po nadahnuću i bogatoj melodijskoj invenciji, po glazbenoj razradi i orkestraciji.“ Tako se pisalo poslije prvih izvedbi o djelu koje je značilo prekretnicu u maestrovu opusu i najavljivalo: Don Carla, Aidu, Otella i Falstaffa.

Opera je puna prekrasnih narodnih napjeva koje je Gotovac vještinom najvećeg majstora uklopio u svoje djelo. Skladatelj i libretist Begović su glazbenu i tekstualnu osnovu pronašli u folkloru narodnih skupina, od folklora Zagore (završno "vrličko" kolo) do kosovskih djevojačkih pjesama iz Gnjilana (početni zbor djevojaka Duni mi, duni, lađane).

Moderni balet Igora Kirova na dinamičnu glazbu Kirila Džajkovskoga oduševio je premijernu publiku na 61. splitskom ljetu, a samo u prvoj godini pogledalo ga je gotovo 7000 gledatelja na pozornicama u Splitu, Sarajevu, Ohridu, Beogradu i Šibeniku.

Psihološka igra otkrivanja "povijesti bolesti" jednog petnaest godina dugoga braka i brojnih problema koji su svih tih godina gurani pod tepih.

Možda i najznamenitije književno djelo o otuđenju pretočeno je u komornu dramu u režiji Ivana Plazibata, u kojoj Nikša Arčanin napornim scenskim pokretom dočarava čovjeka zarobljenog sudbinom kukca. 

Autorski tim predvođen redateljem Zoranom Mužićem i skladateljem Matom Matišićem svojim je viđenjem Buže na prvim izvedbama tijekom 62. splitskog ljeta napunio gledalište u Severovoj ulici do posljednjeg mjesta, a svoj život nastavlja i u sezoni 2016/17 na sceni HNK Split, gdje nas čekaju Snježana Sinovčić i Ksenija Prohaska kao šjora Anježa i šjora Tereža, te Joško Ševo i Trpimir Jurkić kao šjor Vito i šjor Pere.

Drama u režiji Gorana Golovka, djelo je koje svojom subverzivnom mješavinom elemenata vodvilja, komedije, melodrame, tragedije... duboko zadire u tkivo obiteljskih odnosa

Hvaljena drama Elvisa Bošnjaka, najznačajnijega splitskog dramskog pisca posljednjih petnaestak godina, u režiji Nenni Delmestre, vraća se na scenu HNK Split i u ovoj sezoni. Na 26. Marulićevim danima Kašeta brokava osvojila je nagrade za najbolji dramski tekst, režiju i najbolje glumačko ostvarenje – Gorana Markovića u ulozi Tome.

Eklektična partitura francuskoga skladatelja Ferdinanda Hérolda, bogata citatima Rossinijevih i Donizettijevih opera te glazbe Mozarta i Haydna, omogućuje plesne varijacije obilježene ekspresijom,mimikom i pantomimom, što je i jedan od osnovnih razloga što se ovaj vedri balet iz prošlosti kontinuirano održao od 1789.