Rigoletto

Rigoletto

Prokletstvo ili ljubav

Giuseppe Verdi nije se osobito trudio priču o ljudskim sudbinama iz 16. stoljeća vjerno predstaviti u rekonstrukciji glazbenoga izraza visoke renesanse. Naprotiv, slobodno se služio svim dostupnim glazbenim alatima svoga vremena. Suvremenim glazbenim jezikom 19. stoljeća, oslikao je 300 godina staru priču koju je i sam bio doživio kao suvremenu, odnosno, svevremensku. Danas u 21. stoljeću, upravo na tragu tog Verdijevog pristupa i naš će biti: na sva pitanja i izazove njegovog glazbenog kazališta odgovoriti iz perspektive vremena u kojemu živimo. 

Predstava danas pokušava odgovoriti na pitanja koja stoljećima muče naraštaje. Koliko vrijedi ljudska žrtva? Vrijedi li, naime, žrtvovati se, odreći se svoga života i predati ga za život drugog? Upravo to čini Gilda u trećem činu opere. To je njezin odgovor svijetu s kojim se sudara, izgrađenome na lažima, prevarama, obmana, nevjerama, bludu, razvratu, obijesti, lakrdiji..  Njezin otac, Rigoletto mrzi taj svijet. Da bi opstao ruga mu se, osvećuje, ponižava ga, ubija riječima sve koji ga okružuju. Sudbinski, na kraju će njegova slijepa i neizmjerna mržnja, zlo kojemu se u cijelosti bio prepustio, uništiti jedinu ljubav koju je bio nosio duboko u sebi – Gildu. Ona sama nije znala promijeniti svijet u koji je bačena. Ali ta izdana, krhka i slomljena djevojka, snažne i čvrste duše, svojom nesebičnom žrtvom znala je osvijestiti nas, uzdrmati, pokrenuti. Govori nam: promijenite se, ne odustajte i nikada se nemojte predati. Niti ona se nije predala, nije pobjegla, dala je ono najvrijednije što ima: sebe za nas. Danas taj čin može izazvati nevjericu ili podsmjeh, ali nadamo se i potaknuti, pozvati sve nas da stvaramo bolje sutra, bolji svijet za sebe i Gildu. 

Ova predstava to želi. Pokazati nam zorno gdje smo i kamo bismo trebali ići da njezina žrtva ne bi bila uzaludna. Mržnja stvara samo mržnju. Osveta još jednu osvetu. Što u nama može izazvati nesebična ljubav koju nam nudi Gilda? Kada budete gledali i slušali Rigoletta birajte: prokletstvo ili ljubav! 

Dražen Siriščević

Dirigent

Jure Bučević

Redatelj

Dražen Siriščević

Scenograf

Slaven Raos

Kostimograf

Juraj Zigman

Oblikovatelj svjetla

Srđan Barbarić

Koreograf

Igor Kirov

Zborovođa Frane Kuss

Suradnica redatelja

Jelena Bosančić

   
   
   
   

Izvedbe 4. veljače

Vojvoda od Mantove

Stjepan Franetović

Rigoletto

Siniša Hapač

Gilda

Marija Kuhar Šoša

Sparafucile

Božo Župić

Maddalena

Irena Parlov

Giovanna

Bjanka Ivas

Monterone

Vlatko Belas

Marullo

Marko Lasić

Borsa

Vinko Maroević

Ceprano

Mate Akrap

Grofica Ceprano

Ivona Bosančić Lasić

Vratar

Joško Tranfić

Paž

Tea Požgaj

 

Koncertni majstor

Valter Lovričević

Korepetitorice

Tetjana Borčagivska, Ana Šabašov

Inspicijenti

Mark Anton Gančević, Elizabeta Tudor Gančević

Šaptačica

Irina Padovan

Iz medija