Mila Gojsalića

Mila Gojsalića

Nakon Morane, Era s onoga svijeta i Kamenika, Gotovac je 1948. pristupio radu na povijesnoj glazbenoj drami pod naslovom Mila Gojsalića. Ovaj put, Gotovac je krenuo drukčijim putem nego u svojim ranijim scenskim djelima. Napuštajući svijet raspjevane kantilene iz Morane i duhovita čarkanja iz Era s onoga svijeta, on je posegnuo za novom, povijesnom tematikom, koja je nametala i novi muzički govor. Opera se temelji na povijesnim događajima iz XVII. stoljeća, kad su se stanovnici Poljica, kneževine koja se nekoliko stotina godina prostirala između Splita i Omiša, povukli u brda pred turskom najezdom. Naslovna junakinja Mila, kći kneza Ivana, prividno pristaje postati žena turskog vojskovođe. Ona se kao narodna junakinja žrtvuje, te u samom središtu turske vojske baca goruću baklju u barut.

 

Dirigent

 

Redatelj

Ozren Prohić

Scenografkinja

Vesna Režić

Kostimografkinja

Tea Bašić

Koreografija i scenski pokret

Maja Huber

Oblikovatelj svjetla

Vesna Kolarec

Oblikovatelj tona Damir Punda
Dizajnerica videa i asistentica scenografkinje Nikolina Kuzmić

Zborovođa

Veton Marevci

Suradnica redatelja

Jelena Bosančić

 

 

Koncertni majstor

Valter Lovričević

Korepetitori

Ana Šabašov, Tomislav Šošić

Inspicijenti

Mark Anton Gančević, Elza Tudor Gančević

Šaptačica

Irina Padovan