LizistRATa

LizistRATa

Rat i Mir. 
Žene i Muškarci. 
Seks i politika. 
Prate nas od jutra do neprospavanih noći – u krug. Otkad je Zeus, bog, ljutiti gromovnik koji nas gađa munjama, onaj bog koji "vedri i oblači" na prevaru oteo (i silovao) lijepu i nevinu Europu. Upuštao se taj bog u brojne afere, i one seksualne prirode, no u strahu od žene mu Here, dolazio je svojim izabranicama, znamo, u različitim obličjima. Europu je prevario pretvorivši se u bika sa zlatnim rogovima. 
I od tada je ta Europa, nekad sretno okupana Mediteranom, izgubivši nevinost postala poprištem različito motiviranih ratova, pustošena njihovim zajedničkim besmislom. I tako, nažalost, sve do danas. 
Teatar, kao još uvijek sveto mjesto, mjesto diskusije i postavljanja pitanja, svojevrsno proročište, Delfi našega vremena, ostavlja nam prostor koji nudi potragu za istinom. 
Na tome i takvome poprištu četiri su se britka pera,  za ovu predstavu, ukrstila oko iste teme – rata.  
Aristofan, koji prvi piše grčku komediju sa ženskim likom u glavnoj ulozi: “LizistRATa”, a ime joj kaže: ona koja rastače ratove, slovi i za najraniji tekst zapadne civilizacije koji se bavi pitanjem marginalizacije žene, no u kontekstu šire pacifističke poruke koja tome komadu još i danas garantira aktualnost. Da su seks i politika dva najjača poticaja ne samo socijalnih nego i muško-ženskih odnosa znao je već i Aristofan. Svjedočimo da u sprezi s novcem i u današnjem životu politika i seks imaju presudnu ulogu. No unatoč lascivnom izvrgavanju satiričnim oštricama kojima ćemo vas gađati i žestokoj poruzi konkretnih pojava, cilj nam je otvoriti put utopijskim idejama o preobrazbi društva u svijet bez sukoba, mržnje i ratova kako među državama tako i među spolovima.  
Homer se scenski nadovezuje dijelovima svoje “Ilijade” nastale u ”razdoblju najdublje tame” nakon provale Dorana u Grčku. Taj ep o zadnjoj godini Trojanskoga rata  donosi u ovoj predstavi opise žrtava, mitove i istinu, junaštvo i besmisao istog, prokazuje i pokazuje tragično i komično, djelanje i filozofiju.  
Lucićeva poezija, dragulj antirantnog pjesništva, amalgam je scenskoga zbivanja i pokretačka snaga ideje ove antiratne kazališne pustolovine. 
Matišić pak bez imalo patetike vrlo uvjerljivo oslikava tragičan način na koji ratne strahote određuju i današnji život, nastavljaju trajati u ljudima koji su krenuli u rat braniti svoju zemlju, ali se nisu mogli othrvati.  
I smijemo se svemu tome. Istina, gorko.  
Smijemo se jer u njihovoj shizofrenosti u potrazi za opravdanjem vlastitog bivanja, stavova, odluka, u tom apsurdnom raskoraku prepoznajemo procijep (ne)mogućnosti u kojem smo zajedno s njima ukliješteni. 
Suodnos tih različitih rukopisa koji su suprotstavljeni vremenom i civilizacijama, a sljubljeni temom – svojim nam dijalogom osigurava prostor scenskog propitkivanja razotkrivajući bolesti društva, razgrćući probleme naših zabrinutih egzistencija – on jest dramaturški modus ovog uprizorenja. Duhovit, poetičan, ali bez uvijanja i opor. 
Što sanjamo, a što nam ostaje kao java? Jesmo li živi ili smo davno podlegli i ne primijetivši? 

Redatelj

Paolo Magelli

Adaptacija i dramaturgija

Željka Udovičić Pleština

Prijevod Aristofanove Lizistrate, te izbor i prerada stihova iz Homerove Ilijade Lada Kaštelan

Umjetnička koordinatorica

Marina Vujčić

Autori glazbe

Ivanka Mazurkijević i Damir Martinović Mrle

Autor videa Ivan Marušić Klif
Scenski pokret Paolo Magelli

Kostimografkinja

Marita Ćopo

Scenograf

Miljenko Sekulić

Oblikovatelj svjetla

Srđan Barbarić

Oblikovatelj tona

Tomislav Luetić

Asistentica redatelja

Anastasija Jankovska

Inspicijent

Frane Smoljo

Lizistrata Petra Kovačić Botić
Kalonika, Atenjanka Nives Ivanković
Mirina, plodna Beoćanka Monika Vuco Carev
Lampito, Spartanka Katarina Romac
Ismenija, ugledna Korinćanka Anastasija Jankovska
Prva profesionalka Andrea Mladinić
Druga profesionalka Ana Marija Veselčić
Prvi junak Marjan Nejašmić Banić
Drugi junak, Kinesija Zdeslav Čotić
Treći junak Luka Čerjan
Četvrti junak Stipe Radoja

 

Nives Ivanković - nagrada Zlatni Studio 2023. za najbolju glumicu u kazalištu (za ulogu Kalonike)

Petra Kovačić Botić - nagrada Judita 2022. za najveće umjetničko postignuće dramskog dijela 68. Splitskog ljeta (za ulogu Lizistrate)