Preobrazba

“Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio iz nemirnih snova, otkrio je da se u krevetu pretvorio u golemog kukca”. To je jedna od najslavnijih rečenica iz svjetske literature, njome započinje znamenita pripovijetka Franza Kafke, pripovjedača njemačkog jezičnog izraza, inače Pražanina židovske pripadnosti, a zacijelo - i najzagonetnije književne osobnosti 20. stoljeća.
Iz duboke potrebe da se shvati jedno od njegovih remek djela, a Preobražaj to svakako jest, nameće se i ključno pitanje: ono o položaju pojedinca u svijetu koji se pokorava nekakvome naizgled alogičnome mehanizmu, dok se život čovjeka odvija kao kakav ružan i mučan san. Njegov svijet koji je bez sumnje u intenzivnome dodiru s bajkom, njegov svijet koji potire kategorije prostora i vremena kao i njihove realne zakonitosti - smješten je u okolnosti suvremene građanske sredine, idealne za promatranje izobličenja koja su nastala zahvaljujući odnosima lišenima topline, bliskosti, duhovnosti i ljubavi. S druge strane, Kafkin su Preobražaj teoretičari tumačili i alegorijom. Ostaje nam vidjeti kako će na Sceni 55 splitska Drama interpretirati Gregorovu otuđenost od svijeta, njegovu bliskost sa sestrom, nikada savladani strah od strogoga oca; način na koji strah izobličava čovjekovu prirodu...