Josip Hatze

Adel i Mara

Za razliku od Hatzeove prve opere Povratak (1911), nastale pod mnogo snažnijim verističkim utjecajima njegova učitelja Pietra Mascagnija, s Adelom i Marom Hatze stvara operu nacionalnog smjera mediteranske raspjevanosti i sjajne glazbeno scenske dramaturgije. Kao idealna okosnica služi mu Botićeva pripovijest koja tematizira ljubav Adela i Mare, zapriječenu pripadnošću dvjema različitim društvenim i etničkim skupinama u Dalmaciji 16. stoljeća. Ona Hatzeu omogućuje da razvije romantično, lirski obojeno djelo čiju melodiku oblikuje u duhu narodnog melosa s upečatljivom karakterizacijom likova i ambijenta. Sve vrijednosti ove Hatzeove opere splitski operni ansambl i solisti približit će nam pod vodstvom maestra Lorisa Voltolinija i u suradnji s redateljicom široke režijske imaginacije Dorom Ruždjak Podolski.

Dirigent: Loris Voltolini

Redateljica: Dora Ruždjak Podolski

Scenografkinja: Dubravka Lošić

Kostimografkinja: Barbara Bourek

Oblikovatelj svjetla: Zoran Mihanović

Izvođači:

Stari Vornić, bogati splitski pučanin Ivica Čikeš, Božo Župić (12, 15. i 17. 5.)
Žena Vornićeva Žana Marendić Bučević
Iviša, najmladji Vornićev sin Milica Raičević (12. i 17. 5.), Jelena Brnadić (15. 5.)
Ivanica, Vornićeva kći Vera Obukhova
Mara, Vornićeva kći Valentina Fijačko (12. i 15. 5.), Božena Svalina (17. 5.)
Frane, pjesnik Ljubomir Puškarić
Župnik Miroslav Ljubičić (12. i 17. 5.), Špiro Boban (15. 5.)
Adel Seimović, mladi Turčin Domagoj Dorotić (12, 15. i 17. 5.), Miljenko Đuran
Mati Adelova, stara Turkinja Branka Papak (12. i 17. 5.), Bjanka Ivas Mamić (17. 5.)
Dizdar iz Konjskoga, turski aga Ozren Bilušić, Mate Akrap (12, 15. i 17. 5.)
Melka, dizdarova kćer Terezija Kusanović
Omer, dizdarov sin Špiro Boban (12. i 17. 5.), Vinko Maroević (15. 5.)
Slijepac guslar Zlatko Aurelio Kokeza
Mujezin, sluga Adelov Sveto Matošić Komnenović (12. i 17. 5.), Karlo Ljubičić (15. 5.)
Zbor i Orkestar HNK Split
Koncertmajstorica Antoinette Besak
Korepetitorice Vera Pavasović, Tetjana Borčagivska, Ana Šabašov

Po svojim tvorcima, Adel i Mara u punom je smislu riječi splitsko djelo. Naime, nastala je prema spjevu Luke Botića Bijedna Mara, a glazbu joj je na libreto Branka Radice napisao Josip Hatze. Pa ipak, čast prvih izvedbi pripala je Ljubljani (1932) i Zagrebu (1933), dočim je u Splitu izvedena tek nakon Drugog svjetskog rata i na repertoaru je nema već gotovo dva desetljeća.